Dosada je nešto što svi doživljavaju. Taj nemirni, prazni osjećaj malo je znanstveno proučavan. Međutim, neka istraživanja bacaju svjetlo na "sastojke" dosade i mogu dati trag za suočavanje s njom.
Evo prvih 7 iznenađujućih činjenica o dosadi.
7. Dosada nije apatija
Iako se ovi izrazi često koriste naizmjenično, dosaditi nije isto što i biti apatičan. "Mislim da puno puta kad ljudi razmišljaju o dosadi, razmišljaju o apatičnom kauču, ali nisu", kaže James Dunkert, profesor kognitivne neuroznanosti sa Sveučilišta Waterloo u Ontariju. "Dosada je agresivan, nezadovoljavajući osjećaj u smislu da imate visoku razinu motivacije da nešto učinite, ali ništa što radite ne može zadovoljiti tu potrebu."
6. Samokontrola je usko povezana sa dosadom.
James Dunkert proučavao je dosadu kod ljudi s traumatičnom ozljedom mozga (TBI), uključujući svog brata, i otkrio je da je vjerojatnije da će ljudi koji se žale na krajnju dosadu imati oštećen ili nerazvijeni prednji režanj moždanih hemisfera. Ovaj dio mozga igra presudnu ulogu u samokontroli. Znanstvenik sugerira da se zbog neuspjeha samokontrole ljudi s PMF-om počinju ponašati previše impulzivno i često stječu mnoge loše navike.
5. Dosada doslovno može biti smrtonosna
U 2010. osoblje Sveučilišnog koledža u Londonu analiziralo je profile 7.524 državnih službenika u dobi od 35 do 55 godina. Ljudi su ispunjavali upitnike od 1985. do 1988. godine. Sudionici studije koji su često izvještavali da im je dosadno imali su približno 37% veće šanse da umru do 2009. godine od onih koji su napisali da im uopće nije bilo dosadno. Međutim, autori su naglasili da je dosada vjerojatno povezana s višim stopama smrtnosti zbog drugih problema, poput lošeg zdravlja ili depresije.
4. Može biti dosadno kad je teško
2012. godine, u jednoj studiji, grupa od 150 učenika dobila je lagane i teške zagonetke za rješavanje. Zatim su istraživači analizirali razinu dosade ispitanika. Rezultati su pokazali da su laki zadaci doveli do samofokusirajuće dosade (apatija), dok su teški zadaci doveli do više dosadnosti usmjerene na ciljeve (osjećaj "zamora").
3. Dosada može utjecati na liječenje depresije
Ocjena zanimljivih činjenica o dosadi uključuje još jedan slučaj povezan s Dunkertom i njegovim istraživanjima. Dankert i nekoliko kolega 2013. godine sugerirali su da dosada može ometati liječenje depresije kod ljudi koji su imali ozljedu glave. Terapija aktivacije ponašanja koja potiče pacijente na aktivnosti koje promiču zadovoljstvo ne djeluje kod pacijenata sklonih dosadi. Napokon, ti su pacijenti već motivirani za sudjelovanje u bilo kojoj aktivnosti, ostaje samo pronaći u kojoj.Umjesto da se borimo protiv nedostatka motivacije kod ljudi kojima je dosadno, bolje je koristiti terapijski pristup usmjeren na pronalaženje aktivnosti koja će postati "antidepresiv".
2. Veza između visoke tehnologije i dosade nije jasna
Ljudi se vole prepirati oko zasluga i nedostataka modernog svijeta visoke tehnologije, ali ne postoji način da se znanstveno kaže kako se dosada odnosi na modernu tehnologiju. Istraživači nemaju lak pristup kontrolnoj skupini. Ne mogu se vratiti u 1950. godinu i provjeriti je li ljudima bilo dosadnije jer nisu imali iPhone. Oni samo mogu pretpostaviti da hi-tech novosti pomalo rastjeruju dosadu, privlačeći pozornost ljudi.
1. Trebate razmišljati o dosadi kako vam ne bi bilo dosadno
Znanstvenici nagađaju da razmišljanje o dosadnim zadacima može pomoći da budu manje zamorni. Primjerice, radnik u tvornici čiji je posao sastavljati isti predmet na transportnoj traci nekoliko sati istovremeno može ublažiti dosadu pitajući se kako će ljudi imati koristi od sklopljenog proizvoda. A učenje tehnike meditacije može pomoći osobi da dublje uđe u značenje zadatka koji izgleda dosadno na površini i izvršava ga učinkovitije.